Prof. Julije Grabovac

• http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=58965

GRABOVAC, Julije, povjesničar (Split, 17. II. 1915 — Split, 23. III. 1990). Gimnaziju završio 1933. u Splitu, a povijest i zemljopis diplomirao 1937. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao 1978. na zadarskom Filozofskom fakultetu tezom Kulturno-politički odnosi u Dalmaciji u drugoj polovini devetnaestog stoljeća i njihov utjecaj na nacionalni preporod. Najprije 1938–40. službovao u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatim 1940–43. bio gimnazijski profesor u Dubrovniku i 1943/44. Splitu, 1944–46. referent za prosvjetu i kulturu u Okružnom NOO za srednju Dalmaciju, 1946–52. profesor realne gimnazije, 1952–54. kustos Muzeja hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), 1954–79. profesor Više pedagoške škole (Pedagoške akademije) u Splitu i od 1980. do umirovljenja 1985. izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Zadru (predavao do 1989). Prije II. svjetskog rata javljao se člancima u listovima Hrvatski dnevnik (1939), Novo doba (Split 1939–40), Dubrovnik (1940), Hrvatski ženski list (1940), tjedniku Obitelj (1937, 1939) i kalendaru Danica (1940) te nakon rata u Slobodnoj Dalmaciji (1953, 1955–56. i 1962). Proučavao hrvatsku povijest u XIX. i XX. st., osobito narodni preporod u Dalmaciji i odnos prema bosansko-hercegovačkom ustanku 1875–78, i surađivao u periodicima Mogućnosti (1954, 1957–62, 1964, 1982), Narodni kalendar 1960 (Zagreb 1959), Školski vjesnik (1960), Zadarska revija (1963, 1975), Vidik (1971), Radovi Pedagoške akademije u Splitu (1975), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1982, 1985), Nastava povijesti (1983), Kačić (1985) te zbornicima Zadar (Zagreb 1964), Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri (Zagreb 1969), Dalmacija 1870 (Zadar 1972), Šibenik. Spomen-zbornik o 900. obljetnici (Šibenik 1976), Međunarodni skup povodom 100-godišnjice ustanka u Bosni i Hercegovini, drugim balkanskim zemljama i istočnoj krizi 1875–1878 (Sarajevo 1977), Hrvatski narodni preporod u Splitu (Split 1982) i Vojna krajina (Zagreb 1984). Napisao poglavlja o Dalmaciji (1815–47) u knjizi J. Šidak i dr., Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret (Zagreb 1988). Surađivao u Hrvatskoj enciklopediji i Hrvatskom biografskom leksikonu LZ.

DJELA: Ličnost Natka Nodila u dalmatinskom preporodu (suautor V. Rismondo). Split 1961. — Dalmatinski pravaši prema oportunizmu »modernog pravaštva« i raskolu u banovinskoj stranci prava. Split 1965. — Dalmacija u oslobodilačkom pokretu hercegovačko-bosanske raje (1875–1878). Split 1991.

LIT.: I. Jelić: Novi prilozi o narodnom preporodu u Dalmaciji. Historijski zbornik, 16(1963) str. 293–294. — T. Macan: O nekim prilozima novijoj povijesti Dalmacije. Ibid., 18(1965) str. 372–377. — Bibliografija radova nastavnika i suradnika Filozofskog fakulteta u Zadru, 2. Zadar 1981, 57–59. — S. Obad: Umro prof. dr Julije Grabovac. Slobodna Dalmacija, 47(1990) 24. III, str. 6. — Š. Peričić: J. Grabovac. Dalmacija u oslobodilačkom pokretu hercegovačko-bosanske raje (1875–1878). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 34(1992) str. 244–246. — (Spomen-večer Julije Grabovac – povjesnik). Hrvatska obzorja, 8(2000) 1, str. 1–16.

• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag... (osmrtnica)
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag...
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag...