Antun Mažuranić

Bio je banov brat, profesor i direktor zagrebačke gimnazije, prvi koji je pripremio osnovicu za učenje sadašnjeg modernog hrvatskog jezika.

Kao rođeni Novljanin, studirao je i naučno obradio hrvatski dijalekt «čakavštinu» a naročito akcentiranje u čakavštini.

Među dokumentima novljanske općine pronašao je 1843.g. kopiju Vinodolskog zakona i pobrinuo se za njegovo publiciranje.

• Hr En

Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Uređivao je "Danicu ilirsku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i potavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji. Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju. Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.

Djela

• "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike" (1839.)
• "Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III" (1846.–1849.)
• "Slovnica hervatska" (1859., 21861., 31866., 41869.)
• "O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah" (1860.)

Mažuranić, Antun, hrv. književnik i jezikoslovac (Novi Vinodolski, 13. VI. 1805 – Zagreb, 18. XII. 1888). Priredio izdanja starih hrv. pisaca H. Lucića, M. Vetranovića i I. Đurđevića te Vinodolski zakonik. Djela: Kratak pregled stare literature hrvatske; Temelji ilirskoga i latinskoga jezika; Slovnica hèrvatska.

• Izvor / Source: http://proleksis.lzmk.hr/36770/

Mažuranić, Antun, hrvatski jezikoslovac (Novi Vinodolski, 13. VI. 1805 – Zagreb, 18. XII. 1888). Srednjoškolski profesor u Zagrebu i Rijeci, istaknuti preporoditelj i jezični kodifikator te suradnik i urednik Danice ilirske. Školski su mu udžbenici Temelji ilirskoga i latinskoga jezika (1839., 1842) i Slovnica hèrvatska (1859., 18694). S bratom Ivanom objavio rječnik uz izdanje Gundulićeva Osmana (1844), a s V. Babukićem od slova O radio na Ilirsko-němačko-talianskom malom rěčniku Josipa Drobnića (1846–49). U slovnici i u radu O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah (1860) dao znanstveno utemeljene zaključke o odnosu čakavske i štokavske te čakavske i ruske akcentuacije. Normirao dvoglasni odraz dugoga jata. Priredio više kritičkih izdanja, a uz Zakon vinodolski (1843) objavio opis novljanskoga govora i rječnik. Mažuranić je postavio temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.

• Izvor / Source: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39659